Pitanja

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama.

Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji BiH

• upravni postupak,
• upravni spor,
• prekršajni postupak,
• parnični postupak,
• vanparnični postupak,
• izvršni postupak i
• krivični postupak, u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:

• državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
• fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
• lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:

• dijete,
• lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
• žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
• korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
• uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
• lice pod međunarodnom zaštitom,
• član porodice šehida - poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
• Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
• Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?

• Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
• Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
• Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Kriterij očigledne neosnovanosti

• Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
• Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
• Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti, 
• Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

• Pravni zastupnik poduzima sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja.
• Pravni zastupnik je dužan čuvati kao službenu tajnu sve što je saznao, ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branioca oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika.
• Pravni zastupnik Zavoda je dužan informisati korisnika o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka.